Koločep lokalno poznat kao Kalamota od talijanskog: "Calamotta" jedan je od tri naseljena Elafitska otoka koji se nalazi u blizini grada Dubrovnika s površinom od 2,44 četvornih kilometara (0,94 četvornih milja). Koločep je najjužniji naseljeni otok u Hrvatskoj. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, broj stanovnika na otoku je bio 231. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine otok je imao 163 stanovnika.

Lokacija i pristup

Otok Koločep nalazi se na udaljenosti od 1 kilometra (0,6 milja) od najbliže točke na kopnu i otprilike isto toliko od poluotoka Lapada, istočnije prema samom gradu Dubrovniku. Dubrovačka luka (Gruž) nalazi se u podnožju zaljeva s druge strane Lapada, a potrebno je 5 kilometara (3 milje) putovanja brodom do otoka. Do otoka se može doći redovnom trajektnom linijom Jadrolinije – linije "Postira" i "Premuda" povezuju Elafitske otoke nekoliko puta tijekom dana. Od jedne luke do druge (Dubrovnik–Koločep) potrebno je 30 minuta vožnje ili vodenim taksijem 15 minuta. Otok je dobio ime po Koločepskom kanalu - dijelu Jadranskog mora između otoka Olipa i Koločepa i kopna nasuprot njima.

Stanovništvo i promet

Na otoku se nalaze dva naselja Gornje Čelo i Donje Čelo. Obje su smještene u svojim uvalama i povezane su asfaltiranom cestom dugom 1,5 km (0,9 milja). Na Koločepu nema automobila, no otokom se prošaraju mnoge staze i šetnice.
Broj stanovnika po godinama 1857 > 405 , 1910 > 237 , 1921 > 218 , 1948 > 251 , 1991 > 148 , 2011 > 163 , 2021 > 231.

Klima i vegetacija

Otok Koločep ima prosječno 215 sunčanih dana godišnje. Klima je umjereno sredozemnog tipa, a zbog razvedene obale i male površine otoka prevladavaju klimatske značajke na cijelom otoku pod utjecajem Jadrana. More znatno smanjuje temperaturu zraka održavajući prosječne mjesečne dnevne temperature iznad 10 °C (50 °F) zimi i ispod 27 °C (81 °F) ljeti. Čiste vode koje okružuju otok variraju od tamno plave do tirkizne vode. Obala ima niz skrivenih uvala: Modroj špilji se može pristupiti plivanjem iz jedne takve uvale na južnoj strani otoka. Priobalno područje u kojem obiluju jastozi još je jedno od obilježja Koločepa. Otočna flora uključuje sastojine visokog bora i maslinike.

Povijest

Najraniji poznati tragovi ljudskog stanovanja datiraju iz doba antičke Grčke. U doba Dubrovačke Republike Koločep je bio važno brodograđevno mjesto. Dva člana posade Kristofora Kolumba na Santa Mariji bili su mornari s otoka. Na otoku su pronađeni arheološki ostaci starih europskih osvajača: od antičkog doba Grčke i Rima do Napoleonovih vremena. Na otoku se nalazi sedam predromaničkih crkvica iz vremena hrvatskih kraljeva, od 9. do 11. stoljeća.

Izvor: Wikipedia